Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

Snaga

Ova grafika koju smo napravile govori sve o užasu obiteljskog nasilja u Hrvatskoj

U tjedan dana dvije žene u Hrvatskoj ubili su njihovi partneri, obiteljski zlostavljači. Brojke pokazuju kako je u protekloj godini više od 10 tisuća ljudi okrivljeno zbog obiteljskog nasilja, ali samo osam posto ih je dobilo kaznu bezuvjetnog zatvora

“Ubio sam Jadranku!”, rekao je policajcima 45-godišnji D.B. nakon što je u noći s utorka na srijedu ušetao u policijsku postaju u Petrinji i predao se zbog ubojstva 43-godišnje partnerice.

Dogodilo se to samo nekoliko dana nakon ubojstva u Gajnicama gdje je I.K. ubio svoju 39-godišnju bivšu partnericu tako što ju je nožem ubo u leđa, dojke i ruke. Iako joj prema sudskoj odredbi zbog ranijeg obiteljskog nasilja nije smio prići ni na 100 metara, sukobio se s njom u kući i napao je nožem.

Prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i statističkim podacima MUP-a, u 2017. godini od 10 tisuća okrivljenih za obiteljsko nasilje, od kojih je većina muškaraca, samo osam posto je osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora. Ako vam brojke djeluju apstraktno, napravile smo infografiku koja jasno dočarava tragičnost ovih podataka.

“Ovakve brojke jasno upućuju na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano i uglavnom usmjereno prema ženama”, istaknula je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić. A osim same činjenice da većina zlostavljača vrlo brzo završi na slobodi ili uvjetnim kaznama, cijela stvar djeluje još gore kad se shvati da se žene ne mogu javiti puno Udruga za pomoć, a tamo gdje i mogu, u sigurne kuće, nedostaje oko 700 mjesta.

‘Kad dobijem poziv, nemam kamo uputiti žrtvu nasilja’

Patrik Macek/Pixsell

“Iz osobnog iskustva znam kada dobijem neki poziv da nekad nemam kamo uputiti ženu žrtvu nasilja. Jednostavno je nemam kamo poslati nego joj jedino mogu dati broj nekog savjetodavnog telefona”, potvrđuje nam i Lana Bobić, aktivistica Ženske mreže Hrvatske. Ona je u srijedu, zajedno s drugim aktivisticama, odjevena u sluškinju ispred Vlade prosvjedovala tražeći djelotvorniju implementaciju Istanbulske konvencije te upozorila na nasilje koje se događa, a ne sprječava niti sankcionira.

O užasavajućim podacima o femicidu i nasilju nad ženama u Hrvatskoj te načinima pomoći žrtvama razgovarale smo i sa Svjetlanom Knežević iz Udruge B.a.B.e. “U društvu u kojem se nasilje prema ženi opravdava riječima ‘tako vam je to u obitelji’, molitva se sugerira kao lijek protiv obiteljskog nasilja”, kaže Knežević.

“Neprestano se pokušava naći opravdanje za nasilnikovo ponašanje, a pritom se žrtvu stigmatizira, okrivljuje i ponižava. Jasno je kako nam je itekako nužna što brža kvalitetna implementacija Istanbulske konvencije kako bi se nasilje suzbilo i preveniralo, a žrtvama pružila podrška i zaštita”, dodaje. U nastavku smo sastavile popis adresa i telefona na koji se mogu javiti sve žrtve obiteljskog nasilja.