Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Super1.hr nedavno je unaprijedio svoja pravila o privatnosti i korištenju takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa.

PROMJENE

Poduzetnice bi zbog novih izmjena u Zakonu mogle otići iz Hrvatske. Ivana Radić nam je objasnila zašto

Predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena objasnila nam je što za žene poduzetnice znače nove dopune i izmjene Zakona o doprinosima

Od 1. siječnja ove godine na snazi su izmjene i dopune Zakona o doprinosima kojima se ukida doprinos na osnovicu i to onaj za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti te onaj za zaštitu zdravlja na radu. Također je povećan i doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5%. Cilj ovih izmjena je saniranje financijskih poteškoća u sustavu zdravstva. Osim ukidanja doprinosa, također se predložilo i propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa.

Dodatni troškovi za poduzetnike

Premda je ovo namijenjeno poboljšanju situacije u zdravstvu, mnogo toga se mijenja za izvršne direktore trgovačkog društva, upravitelje zadruga te članove uprave koji od početka godine trebaju unijeti promjene u poslovanju. U praksi su osobe na tim pozicijama često prijavljene na jedan sat tjedno, što je legitimno, ali time imaju i smanjene osnovice za plaćanje doprinosa i uplaćuju mnogo manje od osoba prijavljenih na puno radno vrijeme. Problem koji je uočen od strane Vlade je to da jedni i drugi koriste jednak obujam zdravstvene zaštite.

Uvođenjem novih izmjena i dopuna osobe koje su bile prijavljene na pola radnog vremena morat će plaćati doprinose kao da su zaposleni na puno radno vrijeme, točnije, udvostručit će im se troškovi. Ovo bi posebno moglo oštetiti žene poduzetnice jer će im otežati, a možda i onemogućiti poslovanje u Hrvatskoj.

Iz tog razloga tražile smo komentar Ivane Radić, predsjednice Međunarodne mreže poslovnih žena, koja nam je objasnila što to znači za žene poduzetnice koje žele krenuti u svoj biznis.

Novim Zakonom o doprinosima bitno se mijenja situacija za sve poduzetnike. Svi mali poduzetnici, koji su uspjeli zaposliti sebe i ne živjeti na „tuđim leđima“, sad moraju izdvajati znatno više financijskih sredstava za minimalnu direktorsku plaću u punom radnom vremenu.

S aspekta žena, a posebno žena početnica u poduzetništvu to znači da u prvoj godini moraju osigurati preko 75,000 kuna samo za doprinose i plaću u Gradu Zagrebu. Poduzetnice koje krenu u svoj biznis uglavnom kreću iz nužde, dok je mali broj onih koje su uočile priliku, no ni jednima ni drugima se ovim zakonom ne pomaže već ih se onemogućava i sprječava da uopće krenu s idejom poduzetništva. Startni trošak je jednostavno prevelik.

S druge strane svakom poduzetniku je u interesu da ima dobit i radi za dobit. Ovim zakonom je i to onemogućeno pa ćemo imati puno više zatvorenih poduzeća ili ćemo tražiti neke nove načine kako da opstanemo. Stavljanje u isti koš malih poduzetnika i onih koji zloupotrebljavaju sustav nije u redu.

Ako država hoće, onda može ustanoviti tko zloupotrebljava sustav, a tko radi pošteno svoj posao. Netko tko je u prvoj godini ostvario promet od 50,000 kuna ne može si isplaćivati plaću i doprinose na puno direktorsko radno vrijeme.

Za ulazak na tržište i kakav takav ‘uspjeh’ je potrebno minimalno 3 godine, a u Hrvatskoj i preko toga. Poduzetnici često rade svaki dan i više od 10 sati i bitno im je da razvijaju posao. Uvođenje ovakvih mjera tjera sve radno sposobne ljude da potraže svoje mjesto u nekoj drugoj zemlji.

Korektno bi bilo da je zakonodavac uveo razrede, na primjer poduzetnici koji ostvaruju preko 300,000 kuna prometa godišnje moraju se prijaviti na puno direktorsko radno vrijeme. Osobno, mene ovaj zakon tjera da radim više i da razmišljam o poslovima koji mi donose veći profit kako bih zadovoljila državu i sebi omogućila egzistenciju jer moja opcija nije život na tuđim leđima.

Država treba stvoriti pravni okvir kojim podupire, a ne odmaže poduzetništvo jer mi na kraju krajeva plaćamo tu istu državu.